Gramatika i pravopis
Pregled grešaka koje se najčešće javljaju u maturskim sastavima. Za svaku imaš ono što je pogrešno i ono što je pravilno. Ako središ ovo, odmah ostavljaš bolji utisak na komisiju.
1. Spojeno i odvojeno pisanje (negacija)
Rečca ne se uz glagole piše odvojeno. Izuzeci koji se pišu spojeno su samo: neću, nemam, nemoj, nisam (i njihovi oblici).
Neznam, nemogu, nebih, nedam
Ne znam, ne mogu, ne bih, ne dam
Ja to neću da uradim. (ovo je tačno)
Neću, nemam, nemoj, nisam — spojeno
Iako = i ako (uvek)
Iako (= mada): „Iako pada kiša, idemo." / I ako (uslov): „Idemo i ako padne kiša."
2. Glasovi Č/Ć i DŽ/Đ
Ovde se najviše greši. Zapamti tačan oblik čestih reči, a kod glagola u infinitivu skoro uvek ide ć (doći, reći, peći).
kuča, noč, sreča, moč, doči, reči (kao infinitiv)
kuća, noć, sreća, moć, doći, reći
biti ćeš, radit ću
bićeš, radiću (spojeno u budućem vremenu)
Pazi i na razliku u značenju kod đ i dž:
džak (kad misliš na učenika)
đak (učenik) — a „džak" je vreća
Slično: anđeo, đubre, đon (sa đ); džep, džem, budžet, menadžer (sa dž).3. Veliko i malo slovo
- Imena naroda velikim slovom: Srbin, Nemac, Francuz.
- Ali nazivi jezika malim: srpski, nemački jezik.
- Meseci malim slovom: januar, mart, septembar.
- Praznici velikim: Nova godina, Božić, Vaskrs (Uskrs).
- Prisvojni pridevi na -ov, -in malim ako su opšti, a velikim ako su od ličnog imena: Markov, Andrićev.
- Iz poštovanja u pismu: Vi, Vaš velikim slovom.
Pišem na Srpskom jeziku u Mesecu Januaru.
Pišem na srpskom jeziku u mesecu januaru.
4. Zarez (najvažnija pravila)
- U nabrajanju: Doneo sam svesku, olovku i lenjir.
- Ispred suprotnih veznika a, ali, nego, već: Hteo sam da odem, ali nisam stigao.
- Oko umetnute rečenice: Moj drug, koji sedi do mene, pomogao mi je.
- Iza vokativa (oslovljavanja): Profesore, mogu li da pitam?
- Iza uvodne reči: Naravno, slažem se. / Međutim, nije bilo lako.
5. Navodnici i crta
- U srpskom se koriste navodnici „ovako" (donji pa gornji), ne engleski "ovako".
- Crtica (-) spaja reči: srpsko-hrvatski, malo-malo.
- Crta (–, duža) odvaja delove rečenice i piše se sa razmacima: To je bilo davno – pre nego što sam se rodio.
6. Česte greške u rečima
Jel može? Jel znaš?
Je l' (Je li) može? Da li znaš?
Obzirom na to...
S obzirom na to...
U vezi toga / Po pitanju toga
U vezi s tim / Kad je reč o tome
Sumljam da je tako.
Sumnjam da je tako.
Ja trebam da idem.
Treba da idem. / Moram da idem.
Predpostavljam, uošte, takodje
Pretpostavljam, uopšte, takođe
Samnom, s' tobom
Sa mnom, s tobom (bez apostrofa)
Najači. Ostao sam jel sam bio umoran.
Najjači. Ostao sam jer sam bio umoran.
Iz razloga što sam zakasnio...
Zato što sam zakasnio... / Jer sam zakasnio...
U toku dana / u periodu od mesec dana
Tokom dana / mesec dana
7. Pleonazmi (suvišne reči)
Pleonazam je kad istu stvar kažeš dvaput, jednom previše. U sastavu deluje nespretno. Evo dosta primera, suvišni deo je podebljan:
- vratiti se nazad (vratiti se je već nazad)
- sići dole / popeti se gore
- izaći napolje / ući unutra
- ponovo se vratiti
- nastaviti dalje
- mala sitnica
- kratak rezime / kratak sažetak
- zajednička saradnja / međusobna saradnja
- svi zajedno
- čak štaviše
- na primer kao
- oko desetak (desetak već znači „oko deset")
- otprilike oko
- najoptimalniji (optimalno je već najbolje)
- veoma idealan / najidealniji
- najsavršeniji (savršeno nema stepene)
- potencijalna mogućnost
- iskustvo iz prošlosti
- planovi za budućnost
- neočekivano iznenađenje
- besplatan poklon
- obavezan uslov
- lično ja
- gledati svojim očima / čuti svojim ušima
- ćutati i ne reći ništa
- vremenski period / period vremena
- glavni protagonista (protagonista je već glavni lik)
- zajednički konsenzus
8. Skraćenice koje već sadrže reč
Slično pleonazmu, čest je „dupli" izraz uz skraćenicu:
- PIN broj (N već znači broj)
- SMS poruka (S znači poruka)
- CD disk / DVD disk
- HIV virus (V znači virus)
- IT tehnologija (T znači tehnologija)
- bankomat mašina
9. Stilske greške u sastavu
Knjiga je dobra. Knjiga me je naučila. Knjiga je o ratu. (ista reč u svakoj rečenici)
Knjiga je dobra. Naučila me je dosta toga. Govori o ratu. (zamenice i izbacivanje ponavljanja)
Bio sam umoran i bio sam gladan i hteo sam da spavam i nisam imao snage. (nizanje sa „i")
Bio sam umoran i gladan. Hteo sam samo da spavam, snage više nisam imao.
- Ne menjaj glagolsko vreme bez razloga (ne mešaj prošlo i sadašnje u istom opisu).
- Izbegavaj „jako, mnogo, baš" u svakoj rečenici, oslabe tekst.
- U sastavu piši pune reči, ne skraćenice tipa „npr., itd., tj." usred rečenice ako možeš da ih izbegneš.
10. Brza ček-lista za pravopis
- Negaciju „ne" sam pisao odvojeno (osim neću, nemam, nemoj, nisam)?
- Proverio sam č/ć i đ/dž u sumnjivim rečima?
- Veliko slovo samo gde treba (narodi, praznici, imena)?
- Zarez ispred „ali, nego, već" i oko umetnutih rečenica?
- Izbacio sam suvišne reči (pleonazme)?
- Nisam ponavljao istu reč u bliskim rečenicama?